Blagdanske dane obično koristimo kao izgovor za svu neumjerenost u hranu i piću. Kolači, kuhano vino, meso, friški kruh, šampanjac..takve namirnice se uglavnom ovih dana u svim kućama mogu pronaći na stolu.

Obično nakon blagdana s teškoćom navlačimo hlače i zakopčavamo gumbe na košulji. Tu padaju i one najpoznatije novogodišnje odluke da ćemo od 02.01. krenuti s dijetom i konačno izgubiti onih par kilograma viška. Neki čak poduzmu i prve korake, odšeću do teretane i uplate mjesečnu članarinu. Svega toga se pridržavamo možda mjesec dana, a zatim, nezadovoljni rezultatom, prestajemo s dijetama, otkazujemo članarinu i odlučujemo da ćemo se toga primiti ipak u 2020-toj godini.

Poznat scenarij?

Vjerujem da je…s obzirom na to da se kod mnogih ponavlja iz godine u godinu.

Ima li neki čaroban savjet koji bi prekinuo taj začarani krug?

Obično se najbolja rješenja skrivaju u najjednostanijim stvarima. Tako je i u ovom slučaju.

Odgovor leži u uravnoteženoj prehrani tijekom cijele godine!

Zvuči komplicirano?

Zapravo ni nije.

Jednom kad se nauči hranu pretvoriti u svoju prednost, par dana blagdana i pretpranog želuca neće dovesti do nekih strašnih posljedica. S druge strane, dobar jelovnik tijekom cijele godine će se pobrinuti za zdravo i vitalno tijelo, dobro osjećanje i visoku razinu energije.

Upravo zbog hrane možemo biti bolesni, umorni, pretili…ili s druge strane možemo biti zdravi, puni energije i uravnotežene tjelesne mase. Hrana nam može biti prijatelj ili neprijatelj, a mi smo ti koji ćemo odlučiti u kakvom ćemo odnosu biti.

Već sa svega par odluka možemo promijeniti cijelu sliku i prehranu pretvoriti u alat koji će nam donijeti zadovoljstvo. Često zaboravljamo da nam hrana mora biti samo gorivo, a ne način kojim ćemo se utješiti ili nagraditi. Imajući to na umu, jednostavno je napraviti obrok koji će našem tijelu dati potrebne tvari za pravilan i funkcionalan rad.

Tu prvenstveno mislimo na ugljikohidrate. Njih često koristimo upravo u krivu svrhu i biramo ugljikohidrate prepune šećera, visoko glikemijskog indeksa, koji nam stvaraju većinu problema; od nakupljanja masnih naslaga, pa sve do dijabetesa.

Neke od namirnica visoko glikemijskog indeksa: bijela riža, bijelo brašno, cornflakes, banane, mango, kivi, tjestenina, njoki, polenta.

Njih bi trebali zamjeniti namirnicama niskog glikemijskog indeksa: smeđa riža, pirino brašno ili heljdino, zobene pahuljice, naranča, breskve, šljive, durum tjestenina, mahunarke, batat.

Ovako malena odluka da se visokoglikemijski ugljikohidrati zamjene niskima, može dovesti do mnogobrojnih prednosti, a najveća od njih je smanjenje rizika od nastanka dijabetesa. Upravo ti ugljikohidrati utječu na razinu šećera u krvi zbog kojeg se mora aktivirati inzulin.

Osim toga, glavni krivac za nastanak masnih naslaga su upravo ugljikohidrati visokog GI.

Za 2019 godinu neka vam jedna od odluka bude upravo eliminacija loših ugljikohidrata i neka njih zamjene dobri ugljikohidrati. Ne zaboravite da su nam oni bitan izvor energije, te najvažniji izvor hrane za naš mozak. Tako da njih nikako ne bi trebalo u potpunosti izbaciti.

Uz ovu malu promjenu, bez ikakve grižnje savjesti možete uživati u bogatom blagdanskom stolu i primamljivim čokoladnim kolačima.

Ne zaboravite, nakupljene kilograme niste dobili u ova tri dana oko nove godine, imali ste ih još i u lipnju.

Uz edukaciju i par pravila u prehrani, sljedeći lipanj možete biti osjetno lakši J

Ako želite čuti više, prijavite se na jedan od naših seminara i iz prve ruke saznajte sve što morate znati o prehrani. U 2 sata intenzivnog predavanja otkrivamo sve bitne informacije i otkrivamo najveće greške koje svakodnevno potpuno nesvjesno radimo.

Više o seminaru možete pročitati ovdje:

(link)