Skoro svatko od nas koji put pojede više nego što naše tijelo zaista treba. Ponekad se teško oduprijeti slasnoj hrani. No, što ako to ponavljamo više puta? Kad utjehu i dobro raspoloženje potražimo u hrani? Tada to postaje jedan od problema modernog načina života, o kojem ne govorimo koliko bismo trebali – kompulzivno prejedanje!

 

Kompulzivno prejedanje – sramota modernog čovjeka

Gađenje samim sobom, sram, krivnja… To su sve osjećaji s kojima se bore osobe koje pate od ovog poremaćaja. Nije ni čudno da kompulzivno prejedanje nije baš tema uz popodnevnu kavu.

Kompulzivno prejedanje je poremećaj hranjenja u kojem je značajn gubitak nadzora nad unosom hrane (uglavnom nezdrave). Osoba na taj način, čak i kad ne osjeća glad, pojede veliku količinu hrane, što dovodi do fizičke i psihičke neugode.

Bez ikakve sumnje, konzumiranje hrane može potaknuti tvorbu kemijskih reakcija, koje poboljšaju naše raspoloženje. Neke namirnice, s visokim udjelom masti, šećera ili soli, uzrokuju promjene u mozgu, slične onima, koje uzrokuje droga. Nije ni čudno da se ne možemo zaustaviti nakon jednog komadića čokolade.

 

Hrana kao ovisnost

Naime, dok uživamo u slatkoj i masnoj hrani, u mozgu se izlučuje dopamin, koji je odgovoran za osjećaj sreće. Više fast food-a pojedete, više dopamina izlučujete. Problem nastane što s vremenom, receptori za dopamin otupe, te je za isti osjećaj potrebna veća količina.

Kod kompulzivnog prejedanja, radi se zapravo o načinu suočavanja s negativnim osjećajima, kao što su stres, tjeskoba, žalost, ljutnja, strah, dosada, usamljenost ili nisko samopouzdanje. Hrana postane sredstvo u privremeni bijeg iz neugodne realnosti i djeluje poput droge, u kojoj osoba traži utjehu, a ne zna ju pronaći nigdje drugdje.

 

Cijena savršenosti

Sjećate li se onog filma s Nicole Kidman, u kojem su sve žene bile apsolutno savršene, prekrasne, nasmijane, dobre domaćice, ljupke supruge i beskrajno strpljive majke? Jedini problem je bio što to nisu bile žene, već roboti. Dame i gospodo, predstavljam vam Stepford wives!

Iako se radi samo o filmu, uporno pokušavamo doseći upravo stepfordovsku savršenost i biti idealni u svemu. Moramo uspješno balansirati između obiteljskog života i karijere. Pritom biti svima dostupni od 0-24, noseći 2 mobitela po džepovima i uključene gps signale. Ne smijemo zaboraviti ni na utegnut i mladolik izgled koji je danas »must have«. Dok radimo prekovremene sate i kortizol nam juri tijelom, djecu razvažamo na četiri izvanškolske aktivnosti, pedalirajući na sobnom biciklu odgovaramo na mailove, jedemo obroke s nogu dok trčimo na sljedeću obavezu…, nije ni čudno da utjehu potražimo u pakiranju napolitanki, koju neopazno slistimo u ponoć dok čekamo da veš mašina opere rublje.  Sutra ujutro se od nas očekuje osmijeh na licu, malo njorganja s kolegama kako smo pod sresom i ciklus kreće od početka.

 

Kompluzivno prejedanje kao bijeg?!

Kod nekih, nažalost da. Svatko od nas pronalazi svoj način nošenja sa stresom. Prečesto se događa da samo saniramo probleme, bez da razmislimo kako ih riješiti. Jedan način sanacije je i utjeha u hrani.

 

Posljedice kompulzivnog prejedanja

Česta posljedica je debljina, koja pak za sobom povlači mnoge druge tegobe, kao što su; dijabetes, visok krvni tlak, visok kolesterol, bolesti srca i krvožilnog sustava, te moždana kap. Još neke od posljedica su depresija, bolesti bubrega, apnea, oslabljen imunitet, te su također i neke vrste raka prisutnije kod ljudi s ovim poremećajem.

Neki ljudi, zbog poremećaja, izbjegavaju posao, školovanje ili različite društvene aktivnosti. Osjećaji srama, krivnje i pokajanja nakon epizode prenajedanja, često vode u prikrivanje problema od bližnjih, stoga često obiteljski članovi i dobri prijatelji poremećaj ni ne opaze.

 

Kompulzivno prejedanje & pomoć

Prije nego krenete jesti, zaustavite se za trenutak i pitajte se da li ste zaista gladni ili jedete iz navike i dosade. Prekinite sa strogim dijetama, pogotovo onim koje isključivo zabranjuju neke namirnice (npr ugljikohidrate), jer vas kasnije dovode samo do prejedanja. Kad si neku namirnicu snažno zaželite, dozvolite si pojesti ju. Izbjegavajte preskakanje obroka i pazite da svaki dan ispunite svoje kalorijske potrebe. Premalo kalorija samo dovede do usporenog metabolizma i do suprotnog učinka – umjesto gubljenja težine, zapravo ju s vremenom dobivate.

U svakodnevicu uključite i tjelesnu aktivnost, jer ona potiče nastajanje hormona sreće. Ne samo da ćete izgubiti višak kilograma, već ćete i podići raspoloženje, te će se smanjiti i potreba za nezdravim mehanizmima suočavanja s problemima.

No, kad govorimo o kompulzivnom prejedanju, teško ga je pobjediti bez stručne pomoći. Obratite se svom liječniku, koji će vas uputiti specijalistu.

Obiteljski članovi, prijatelji, rodbina, učitelji, terapeuti, liječnici i ostali medicinski stručnjaci, igraju bitnu ulogu kod osoba koje se suočavaju s ovim poremećajem. Njihova potpora, motivacija i ustrajnost su od velikog značaja, jer bolesnici često ne žele priznati svoje probleme ili odbacuju pomoć.

U većini slučajeva, liječenje je dugotrajno, ponegdje čak i doživotno, no u mnogim primjerima je jedino tako moguć sretan i uspješan život.

 

Ako netko želi više popričati o ovoj temi, postaviti pitanje ili zatražiti savjet, uz vas smo i možete nam pisati na info@dansanfit.com