Ljeto je sve bliže, a pred nama je stol prepun ukusne hrane, finih slastica i pokoje čaše vina.

Uskrs, sa svojom finom šunkom, slasnim kolačima, kuhanim jajima, hrskavim kruščićima, okuplja cijelu obitelj oko stola, te svi zajedno uživamo u finoj hrani, a kuhinja miriši još danima. Smijeh, veselje i obiteljsko druženje je obogaćeno slasnim jelima i vinom. Svjesni smo da možda malo pretjerujemo u vrijeme blagdana, no obećamo si da ćemo od SUTRA jesti pametnije, te bez prevelike grižnje savjesti, pomaknemo rupicu na remenu.

Ta naša mantra koju uvijek iznova ponavljamo nakon prejedanja pomaže nam da s manjim osjećajem krivnje posegnemo za onom slasnom pincom. No, problem je što to SUTRA ipak ne dođe tako brzo, jer nas iza ugla čeka još jedan praznik. Roštiljanje, čevapčići, pljeskavice, hladno pivo i već nam se krenu cijediti sline. Sutra će morati još malo pričekati, zar ne? Tako se vrtimo u začaranom krugu i odjednom primijetimo da su nam najdraže hlače malo pretijesne, a ona široka majica više nije tako jako široka…

Slijedi stanje panike – što sad? Odreći se najdražoj hrani ili ići na neku brzu dijetu?

 

Preventiva umjesto kurativa

Dijete uglavnom imaju kratkoročne i neodržive rezultate, a sa sobom više od ičega drugoga, nose frustracije i razočaranja. Osim toga, strahovito su nezdrave i negativno utječu na naš organizam.

Uskraćivanje od hrane u vrijeme kad svi u njoj uživaju, jednako je najgoroj kazni. Teško je oduprijeti se bogatom blagdanskom stolu, pogotovo kad svi oko vas, bez imalo grižnje savjesti, uživaju u odličnoj hrani.

Postoji jedan vrlo jednostavan trik, koji je ujedno i najučinkovitiji i »pali« svaki put.

Spremni?

Zdrava i uravnotežena prehrana tijekom godine, omogućava slobodno kiksanje u vrijeme blagdana!

Vjerujem da niste ovako nešto očekivali i prije nego kažete da je tek ovo neizvedivo i komplicirano, dopustite mi da pojasnim.

 

Ciljevi nikad nisu previsoki. Hrabrost je ta koja je u pitanju. 

 

Zdrava prehrana je ključ do uspjeha

 

Prvo moramo razlikovati zdravu i uravnoteženu prehranu od bilo kakvih dijeta i uskraćivanja. Nažalost, još uvijek se izjednačavaju ta dva kompletno različita pojma i stavljaju u isti koš. A ne mogu biti različitiji!

Zdrava prehrana podrazumijeva zdrav kalorijski unos (što znači da se ne izgladnjujemo) sa zastupljenim svim makro nutrijentima (što znači da ne pobjegnemo kad vidimo ugljikohidrate), siromašna procesuiranom hranom i aditivima (ne trebaju vam namirnice čije deklaracije ne znate pročitati), te puna boja, okusa i začina.

Dijete s druge strane su vrlo rigorozne, strogih i krutih pravila, previše pojednostavljenih da bi funkcionirale za različite tipove organizama. Ne uzimaju u obzir realne kalorijske potrebe, eliminiraju određene skupine namirnica i dugoročno štete zdravlju. Osim toga, rezultati koje postižu nisu održivi i uglavnom završavaju jojo efektima.

Zato, ne gubimo vrijeme na njih i vratimo se zdravoj prehrani.

Često puta uz zdravu prehranu čujemo asocijacije kao što su: dosadna, neukusna, komplicirana, skupa, nepraktična itd.

Jednom kad zaista shvatite zdravu prehranu, uvidjeti ćete da ona može biti jako šarolika, ukusna, egzotična, zanimljiva i jednostavna.

 

Zdrava prehrana i njene prednosti

 

Prednosti zdrave prehrane su mnogobrojne, a osim one očite (da je zdrava) navesti ćemo samo neke od njih:

  • Više energije
  • Brži metabolizam
  • Gubitak viška kilograma i održavanje idealne tjelesne težine
  • Bolje osjećanje
  • Sporije starenje
  • Bolja probava
  • Jači imunitet
  • Bolje raspoloženje…

Zaista je nevjerojatno na koje sve načine hrana može utjecati na naše zdravlje, raspoloženje i izgled. Već malim promijenama u obrocima, koji se trenutno nalaze na vašem jelovniku, možete napraviti čudo za svoje zdravlje, tijelo i općenito kako se osjećate. Pogotovo ako se borite s viškom kilograma, definitivno je pametnije odluka u širokom luku zaobilaziti pomodne dijete i primiti se stvari na pravilan način. OVDJE možete pročitati zlatno pravilo na koje svi zaborave kad pokušavaju izgubiti pokoji kilogram. 

 

Vjerujte da možete i već ste na pola puta do cilja!

 

Krenimo s očitim

 

Svakako bi trebalo iz prehrane izbaciti procesuirane namirnice i zamijeniti ih prirodnim izvorima. Sve što je upakirano u šarene ambalaže i »objašnjeno« deklaracijama, koje jedva možete pročitati, uglavnom je hrana visoke kalorijske vrijednosti, a siromašna nutrijentima.

Već početak dana, točnije doručak, određuje u kakvom tonu ćemo nastaviti dan i hoćemo li se svjesno malo potruditi ili svjesno odabrati brže i lakše, ali i nepovoljnije rješenje. Preporučamo izbjegavati  pekara-doručke, već radije ponijeti  na posao nutritivno vrijedniju hranu kao što su  tvrdo kuhana jaja, kvalitetni mlječni proizvod, integralni kruh sa sjemenkama ili integralne žitarice,  narezano povrće, svježe voće,  orašasti plodovi,  sjemenke.

Moramo izbaciti loše navike i tijelu ponuditi nove , zdravije navike te ih svjesno i disciplinirano provoditi,  kako bi tijelo moglo prepoznati i prihvatiti  te nove dobrobiti . To se posebno odnosi na izbacivanje nadodanih šećera i drugih  loših ugljikohidrata i trans masti , a koje najviše dobivamo kroz procesuiranu hranu. Svjesno možemo pojačati unos dobrih masti i rasporediti hranu kroz dan s naglaskom na povećan unos ujutro i tijekom dana, a nešto manji uvečer.

Što se skriva po ladicama, hladnjacima i ormarima na poslu? Da li slatkiši i grickalice ili voće,sušeno voće, orašasti plodovi i sjemenke …? Osvjestimo li  kvalitetu naših „zaliha na poslu“i eventualno ih zamijenimo  s kvalitetnijim namirnicama, tijelo i mozak će nam biti zahvalni za bolji rad u drugom dijelu dana. Poslijepodnevna  žudnja za slatkim dolazi kao rezultat  pada energije  i glukoze u mozgu. Žudnja je tim jača što je veći bio udio ugljikohidratne hrane za ručak ili je ručak bio energetski  nedovoljan.

Vrlo je važno raspoznavati dobre od loših masti, pa tako na primjer, nerafinirana ulja:  maslinovo, bučino, laneno, uljane repice, vrlo su dobra i poželjna ulja , izvor biljne omege 3, dobrog omjera omege 6 i 3, izvor neutralne omege 9, vitamina E i drugih poželjnih masnih kiselina u dobrim omjerima . Ta ulja ne bi trebalo zagrijavati, nego nadodati na kraju u jelo. Također, ne zaboravimo dobre izvore zdravih masti iz orašastih plodova, avokada, chia, lanenih, bučinih  i drugih sjemenki.

Važno je rasporediti bjelančevine kroz cijeli dan, počevši od doručka jer su vrlo važne za pravilan rad organizma, ali moramo znati da tijelo može iskoristiti  ograničene količine bjelančevina po obroku, na primjer:  maksimalno  jedan odrezak veličine vlastitog dlana. Višak životinjskih bjelančevina stvara opterećenje za tijelo i može imati loše posljedice po zdravlje jer dovodi do zakiseljenosti organizma, upalnih procesa,  gihta, glikacije(u kombinaciji sa šećerima), nekih vrsta raka, preuranjenog starenja. Zato je dobro unositi razne vrste bjelančevina, a dobri izvori bjelančevina su mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke, konoplja, integralne žitarice, kvinoa.

 

Nije bitno samo što, nego i kako

 

U rukama možete imati najzdraviju namirnicu na svijetu, no ako ju pripremite na nezdrav način, doslovno »ubijete« sve njezine prednosti i pretvorite ju u samo još jedan loš obrok. Prženje i pohanje zamijenite grilom ili drugim oblikom pripreme npr pećnica ili para.

Osim toga, okanite se nebuloza “doručak je najbitniji obrok u danu”, “ne smije se jesti nakon 18.00 sati”, “kruh deblja” itd. Ta staromodna pravila samo bacaju prašinu u oči i još vas više udaljavaju od cilja. Pravilan kalorijski unos potkrijepljen zdravim namirnicama je jedina formula koje se morate držati. I dalje možete uživati u tjestenini, meksičkoj kuhinji, slasticama…samo pripremljenima na malo drugačiji način i u okviru vaših kalorijskih potreba. Ne, to ne znači da morate biti gladni…štoviše, ne smijete biti gladni! Jelovnik po vašoj mjeri je odličan alat s kojim ćete se brzo uhodati i pogoditi sve one prave gumbe za dolazak do cilja (i ostanak tamo).

Šećer na kraju

 

Obratite pozornost koliko šećera unosite dnevno. To ne bi smjelo biti više od 12 žlica šećera, odnosno 10% sveukupno unesenih kalorija. Lako je obratiti pozornost na broj žličica koje dodamo u svoju omiljenu jutarnju kavu, no svakako pripazite na skrivene šećere u prehrambenim proizvodima kao što su umaci od rajčice, jogurti, pakirani voćni sokovi, kruh i peciva, grickalice i slično.

Gdje se sve krije šećer i što točno čini našem organizmu, možete pročitati OVDJE.

 

Dakle…

 

Uz svega par promjena, koje se prvenstveno odnose na izbacivanje procesuirane hrane, možete bez imalo grižnje savjesti uživati u nadolazećim danima.

Ono na što trebate obratiti pozornost je sljedeće:

  • Kalorijski unos tijekom dana
  • Omjer makronutrijenata u obrocima
  • Način obrade namirnica
  • Glikemijski indeks kod ugljikohidrata
  • Saznati imate li problema s inzulinskom rezistencom

Svaki početak je težak. Treba paziti na puno stvari, pregršt je različitih informacija i sve to zajedno treba ukomponirati u svakodnevni prenatrpani raspored. Mnogi odustanu i prije nego su počeli, jer je jednostavno previše različitih prepreka koje ne mogu sami savladati. Zato vam dajemo mogućnost da nas “povučete za rukav” i zatražite našu pomoć. Slobodno nam pišite ovdje i dopustite nam da napravimo ono u čemu smo najbolji – pomognemo, savjetujemo i usmjerimo!