Ljeto je sve bliže, a pred nama su dva praznika, prepuna ukusne hrane, finih slastica i pokoje čaše vina.

Prvo nam dolazi Uskrs, sa svojom finom šunkom, slasnim kolačima, kuhanim jajima, hrskavim kruščićima. Taj praznik okuplja cijelu obitelj oko stola, te svi zajedno uživamo u finoj hrani, a kuhinja miriši još danima. Smijeh, veselje i obiteljsko druženje je obogaćeno slasnim jelima i vinom. Svjesni smo da možda malo pretjerujemo u vrijeme blagdana, no obećamo si da ćemo od utorka jesti pametnije, te bez prevelike grižnje savjesti, pomaknemo rupicu na remenu.

Nismo ni trepnuli okom, a već na roštilju okrećemo kobasice, ćevape i pljeskavice i nazdravljamo čašom hladnog piva. Tjedan dana nakon jednog praznika, čeka nas već drugi – 1. Maj. Još jedna divna prilika za zabavu, dobru hranu i piće, te druženje s obitelji i prijateljima. Uživamo u svakom trenutku, no za par dana primjećujemo da s poteškoćom oblačimo traperice.

Što sad?

Brzo na dijetu?

Ili pokušati tijekom praznika manje uživati u hrani?

 

Sve je moguće za one koji se trude. 

 

Dijete uglavnom imaju kratkoročne i neodržive uspjehe, a sa sobom više od ičega drugoga, nose frustracije i razočaranja. Osim toga, strahovito su nezdrave i negativno utječu na naš organizam.

Uskraćivanje od hrane u vrijeme kad svi u njoj uživaju, je jednako najgoroj kazni. Teško je oduprijeti se bogatom blagdanskom stolu, pogotovo kad svi oko vas, bez imalo grižnje savjesti, uživaju u odličnoj hrani.

Koje je onda rješenje?

Postoji jedan vrlo jednostavan trik, koji je ujedno i najučinkovitiji i »pali« svaki put.

Spremni?

Zdrava i uravnotežena prehrana tijekom godine, omogućava slobodno kiksanje u vrijeme blagdana!

Vjerujem da niste ovako nešto očekivali i prije nego kažete da je tek ovo neizvedivo i komplicirano, dopustite mi da pojasnim.

 

Ciljevi nikad nisu previsoki. Hrabrost je pitanje. 

 

Zdrava prehrana je ključ do uspjeha

 

Prvo moramo razlikovati zdravu i uravnoteženu prehranu od bilo kakvih dijeta i uskraćivanja. Nažalost, još uvijek se ta dva kompletno različita pojma, izjednačavaju i stavljaju u isti koš. A ne mogu biti različitiji!

Zdrava prehrana podrazumijeva zdrav kalorijski unos (što znači da se ne izgladnjujemo) sa zastupljenim svim makro nutrijentima (što znači da ne pobjegnemo kad vidimo ugljikohidrate), siromašna procesuiranom hranom i aditivima (ne trebaju vam namirnice čije deklaracije ne znate pročitati), te puna boja, okusa i začina.

Dijete s druge strane su vrlo rigorozne, strogih i krutih pravila, previše pojednostavljenih da bi funkcionirale za različite tipove organizama. Ne uzimaju u obzir realne kalorijske potrebe, eliminiraju određene skupine namirnica i dugoročno štete zdravlju. Osim toga, rezultati koje postižu nisu održivi i uglavnom završavaju jojo efektima.

Zato, ne gubimo vrijeme na njih i vratimo se zdravoj prehrani.

Često puta uz zdravu prehranu čujemo asocijacije kao što su: dosadna, neukusna, komplicirana, skupa, nepraktična itd.

Jednom kad zaista shvatite zdravu prehranu, uvidjeti ćete da ona može biti jako šarolika, ukusna, egzotična, zanimljiva i jednostavna.

 

Zdrava prehrana i njene prednosti

 

Prednosti zdrave prehrane su mnogobrojne, a osim one očite (da je zdrava) navesti ćemo samo neke od njih:

  • Više energije
  • Brži metabolizam
  • Gubitak viška kilograma i održavanje idealne tjelesne težine
  • Bolje osjećanje
  • Sporije starenje
  • Bolja probava
  • Jači imunitet
  • Bolje raspoloženje…

Zaista je nevjerojatno na koje sve načine hrana može utjecati na naše zdravlje, raspoloženje i izgled. Već malim promijenama u obrocima, koji se trenutno nalaze na vašem jelovniku, možete napraviti čudo za svoje zdravlje, osjećanje i tijelo.

 

Vjerujte da možete i već ste na pola puta do cilja!

 

Krenimo s očitim

 

Svakako bi trebalo iz prehrane izbaciti procesuirane namirnice i zamijeniti ih prirodnim izvorima. Sve što je upakirano u šarene ambalaže i »objašnjeno« deklaracijama, koje jedva možete pročitati, je uglavnom hrana visoke kalorijske vrijednosti, a siromašna nutrijentima.

Već početak dana, točnije doručak, određuje u kakvom tonu ćemo nastaviti dan i hoćemo li se svjesno malo potruditi ili svjesno odabrati brže i lakše, ali i nepovoljnije rješenje. Preporučamo izbjegavati  pekara-doručke, već radije ponijeti  na posao nutritivno vrijedniju hranu kao što su  tvrdo kuhana jaja, kvalitetni mlječni proizvod, integralni kruh sa sjemenkama ili integralne žitarice,  narezano povrće, svježe voće,  orašasti plodovi,  sjemenke.

Moramo izbaciti loše navike i tijelu ponuditi nove , zdravije navike te ih svjesno i disciplinirano provoditi,  kako bi tijelo moglo prepoznati i prihvatiti  te nove dobrobiti . To se posebno odnosi na izbacivanje nadodanih šećera i drugih  loših ugljikohidrata i trans masti , a koje najviše dobivamo kroz procesuiranu hranu. Svjesno možemo pojačati unos dobrih masti i rasporediti hranu kroz dan s naglaskom na povećanje unosa u jutro i kroz dan, a manje  na večer.

Što se skriva po ladicama, hladnjacima i ormarima na poslu? Da li slatkiši i grickalice ili voće,sušeno voće, orašasti plodovi i sjemenke …? Osvjestimo li  kvalitetu naših „zaliha na poslu“i eventualno ih zamijenimo  s kvalitetnijim namirnicama, tijelo i mozak će nam biti zahvalni za bolji rad u drugom dijelu dana. Poslijepodnevna  žudnja za slatkim dolazi kao rezultat  pada energije  i glukoze u mozgu. Žudnja je tim jača što je veći bio udio ugljikohidratne hrane za ručak ili je ručak bio energetski  nedovoljan.

Vrlo je važno raspoznavati dobre od loših masti, pa tako na primjer, nerafinirana ulja:  maslinovo, bučino, laneno, uljane repice, vrlo su dobra i poželjna ulja , izvor biljne omege 3, dobrog omjera omege 6 i 3, izvor neutralne omege 9, vitamina E i drugih poželjnih masnih kiselina u dobrim omjerima . Ta ulja ne bi trebalo zagrijavati, nego nadodati na kraju u jelo. Također, ne zaboravimo dobre izvore zdravih masti iz orašastih plodova, avokada, chia, lanenih, bučinih  i drugih sjemenki.

Važno je rasporediti bjelančevine kroz cijeli dan, počevši od doručka jer su vrlo važne za pravilan rad organizma, ali moramo znati da tijelo može iskoristiti  ograničene količine bjelančevina po obroku, na primjer:  maksimalno  jedan odrezak veličine vlastitog dlana. Višak životinjskih bjelančevina stvara opterećenje za tijelo i može imati loše posljedice po zdravlje jer dovodi do zakiseljenosti organizma, upalnih procesa,  gihta, glikacije(u kombinaciji sa šećerima), nekih vrsta raka, preuranjenog starenja. Zato je dobro unositi razne vrste bjelančevina, a dobri izvori bjelančevina su mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke, konoplja, integralne žitarice, kvinoa.

 

Nije bitno samo što, nego i kako

 

U rukama možete imati najzdraviju namirnicu na svijetu, no ako ju pripremite na nezdrav način, doslovno »ubijete« sve njezine prednosti i pretvorite ju u samo još jedan loš obrok. Prženje i pohanje zamijenite grilom ili drugim oblikom pripreme npr pećnica ili para.

 

Šećer na kraju

 

Obratite pozornost koliko šećera unosite dnevno. To ne bi smjelo biti više od 12 žlica šećera, odnosno 10% sveukupno unesenih kalorija. Lako je obratiti pozornost na broj žličica koje dodamo u svoju omiljenu jutarnju kavu, no svakako pripazite na skrivene šećere u prehrambenim proizvodima kao što su umaci od rajčice, jogurti, pakirani voćni sokovi, kruh i peciva, grickalice i slično.

 

Dakle…

 

Uz svega par promjena, koje se prvenstveno odnose na izbacivanje procesuirane hrane, možete bez imalo grižnje savjesti uživati u nadolazećim danima.

Ono na što trebate obratiti pozornost je sljedeće:

  • Kalorijski unos tijekom dana
  • Omjer makronutrijenata u obrocima
  • Način obrade namirnica
  • Glikemijski indeks kod ugljikohidrata
  • Saznati imate li problema s inzulinskom rezistencom

Pomoć oko svih ovih pitanja, ali i mnogih drugih, možete pronaći na ovim stranicama ili nas direktno kontaktirati ovdje i popričati o svemu što vas zanima